Add parallel Print Page Options

Salomon gradi Hram

(2 Ljet 3,1-7)

Četiristo osamdeset godina nakon izlaska Izraelaca iz egipatskog ropstva, četvrte godine vladavine nad Izraelom, u mjesecu Zivu[a], Salomon je počeo graditi BOŽJI Hram.

Hram, koji je kralj gradio za BOGA, bio je dugačak 30 metara, širok 10 metara i visok 15 metara.[b] Trijem ispred glavne prostorije pružao se cijelom širinom hrama, u dužini od 10 metara, a bio je širok 5 metara. Na zidovima su napravljeni uski otvori s rešetkama, koji su s vanjske strane zida bili uži, a s unutarnje širi. Svuda uokolo, uza zidove glavne prostorije svetišta[c], bila je podignuta prigradnja na katove s bočnim prostorijama. Donji je kat prigradnje bio širok 2,5 metara, prvi kat 3 metra, a drugi kat 3,5 metara. S vanjske su strane hramskih zidova bila isturenja o koja su se oslanjale grede pa nije bilo potrebe da se u zidovima kopaju rupe. Zgrada je Hrama bila građena od kamena klesanog u kamenolomu. Tako se tijekom gradnje nije začula buka čekića, sjekira, ni drugoga željeznog oruđa. Ulaz je bio na južnoj strani, na prvome katu. U unutrašnjosti je bilo stubište koje je vodilo na drugi, a odatle na treći kat.

Tako je Salomon gradio i dovršio Hram, pokrivši ga gredama i daskama od cedrovine. 10 Duž zidova središnje prostorije hramskog zdanja sagradio je bočne prostorije u visini od 2,5 metara, koje su na zidove bile vezane gredama od cedrovine.

11 BOG je rekao Salomonu: 12 »Ako budeš živio prema mojim pravilima, poštovao moje zakone i pokoravao se mojim zapovijedima, ispunit ću obećanje koje sam dao tvom ocu Davidu. 13 Prebivat ću među Izraelovom djecom u Hramu koji gradiš i nikad neću napustiti svoj narod Izrael.«

14 Tako je Salomon gradio i dovršio Hram.

Uređenje unutrašnjosti Hrama

(2 Ljet 3,8-14)

15 Unutrašnje je zidove Hrama Salomon dao obložiti cedrovinom od poda do stropa, a kameni je pod bio obložen borovim daskama. 16 U stražnjem je dijelu Hrama podignuto unutrašnje svetište dužine 10 metara—Svetinja nad svetinjama. Bilo je obloženo cedrovinom od poda do stropa. 17 Prostor ispred najsvetijeg dijela svetišta bio je dužine 20 metara. 18 Unutrašnja je zidna oplata od cedrovine potpuno pokrivala zidni kamen, a cijela je bila izrezbarena ukrasima u obliku pupoljaka i cvijeća.

19 Salomon je unutrašnje svetište u Hramu pripremio za smještaj Božjega kovčega. 20 Svetište je bilo 10 metara dugačko, 10 metara široko i 10 metara visoko. Unutrašnje stijenke i žrtvenik od cedrovine potpuno su bili obloženi čistim zlatom, 21 kao i cijela unutrašnjost Hrama. Preko zlatom obloženog pročelja unutrašnjega najsvetijeg dijela svetišta širili su se ukrasi u obliku zlatnih pletera. 22 Cijela unutrašnjost Hrama i žrtvenik u najsvetijem dijelu svetišta bili su potpuno pokriveni zlatom.

23 U unutrašnjem, najsvetijem dijelu svetišta bili su smješteni likovi dvaju krilatih bića[d] visine 5 metara, napravljenih od maslinovog drva. 24 Svako je njihovo krilo bilo dugačko 2,5 metara te im je puni raspon krila bio 5 metara. 25 Oba su lika bila jednake veličine i oblika. 26 Svaki je bio visok 5 metara. 27 Krilata su bića bila smještena u unutrašnjoj prostoriji Hrama. Krila su im bila raširena. U sredini prostorije, krilo je jednoga bića doticalo krilo drugoga. Drugo je krilo prvog bića doticalo jedan zid, a drugo je krilo drugog bića doticalo suprotni zid najsvetijeg dijela svetišta. 28 Likovi krilatih bića bili su obloženi zlatom.

29 Po svim hramskim zidovima u unutrašnjoj i vanjskoj odaji bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća. 30 Podovi unutrašnje i vanjske odaje Hrama također su bili obloženi zlatom.

31 U unutrašnji, najsvetiji dio svetišta Hrama ulazilo se kroz dvokrilna vrata načinjena od maslinovog drva, s peterostranim okvirom[e]. 32 Na dvoja vrata od maslinovog drva bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća—obloženi zlatom. 33 Na ulazu u glavnu hramsku odaju napravljeni su četverostrani vratni okviri od maslinovog drva 34 i dvokrilna vrata od borovine koja su se otvarala na obje strane. 35 I tu su bili izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća koji su naknadno obloženi zlatom.

36 Dvorište je Hrama bilo ograđeno zidom od klesanog kamena i cedrovih greda. Na svaka tri reda klesanog kamena dolazio je po jedan red greda tesanih od cedrovine.

37 Temelji BOŽJEGA Hrama položeni su u četvrtoj godini Salomonove vladavine, u mjesecu Zivu[f]. 38 Hram je bio dovršen u svim detaljima i sukladno svim planovima jedanaeste godine u mjesecu Bulu[g]. Salomon ga je izgradio za sedam godina.[h]

Footnotes

  1. 6,1 Ziv Ili Ijar. Drugi mjesec židovske godine. Približno od sredine travnja do sredine svibnja.
  2. 6,2 30 m x 10 m x 15 m (D x Š x V) Mjere su zaokružene. Doslovno: »šezdeset lakata dug, dvadeset lakata širok i trideset lakata visok«. Lakat je približno 50 cm. Svi lakti preračunati su u metre u ostatku poglavlja.
  3. 6,5 glavna prostorija svetišta Odnosi se na stražnji prostor Hrama koji će se kasnije nazivati »Svetinja nad svetinjama« (16. redak), gdje će stajati Kovčeg saveza.
  4. 6,23 krilata bića Doslovno: »kerubi«. Bića s velikim krilima, tijelom životinje i licem čovjeka.
  5. 6,31 vrata s peterostranim okvirom To može značiti da je gornji dio okvira vrata bio izveden kao prelomljeni lûk.
  6. 6,37 Ziv Vidi fusnotu 6,1.
  7. 6,38 Bul Osmi mjesec židovske godine koji približno odgovara razdoblju od sredine listopada do sredine studenoga.
  8. 6,38 Hram je dovršen u jesen 959. godine pr. Kr.