Add parallel Print Page Options

Salomon i njegove žene

11 Osim faraonove kćeri, kralj Salomon volio je mnoge druge strankinje—Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje. One su bile iz naroda za koje je BOG rekao Izraelcima: »Ne sklapajte brakove s njima jer će vas zavesti da štujete njihove bogove«. No Salomon ih je ipak volio i ženio.

Imao je sedamsto žena kraljevskog roda i tristo žena ropkinja[a]. Zbog njih je zapostavio Boga. Kad je ostario, uputile su ga na druge bogove te više nije bio svim srcem odan svome BOGU, kao njegov otac David. Štovao je Aštartu—božicu Sidonaca, i Milkoma—odvratno božanstvo Amonaca. Tako je Salomon činio zlo pred BOGOM i nije mu bio potpuno odan kao što je to bio njegov otac David. Na jednom je brdu istočno od Jeruzalema podigao svetište Kemošu, odvratnom idolu Moabaca. Nedaleko je podigao i svetište Moleku, idolu kojeg su štovali Amonci. Isto je činio za sve svoje žene koje su željele štovati bogove svojih naroda.

BOG je bio ljut na Salomona jer mu nije bio odan iako mu se dva puta objavio 10 i zapovjedio da ne smije štovati druge bogove. No Salomon se toga nije držao.

11 Stoga je BOG rekao Salomonu: »Kad već postupaš tako da ne poštuješ moj savez i moje zapovijedi, oduzet ću ti kraljevstvo i predati ga jednome od tvojih službenika. 12 No zbog tvog oca Davida, neću to učiniti za tvoga života, nego ću oduzeti kraljevstvo tvome sinu. 13 No ipak, neću mu uzeti cijelo kraljevstvo. Zbog mog sluge Davida i zbog Jeruzalema—grada koji sam izabrao, ostavit ću mu jedno pleme da njime vlada.«

Salomonovi neprijatelji

14 Tada je BOG podigao neprijatelja protiv Salomona. Bio je to Hadad iz edomske kraljevske obitelji. 15 U prošlosti je David ratovao s Edomom, a Joab je tada bio glavni vojni zapovjednik. Kad je Joab jednom otišao u Edom sahraniti poginule vojnike, pobio je sve preživjele Edomce. 16 Izraelci su tada ostali u Edomu šest mjeseci i ondje, na čelu s Joabom, pobili sve muškarce. 17 Hadad, koji je tada još bio dječak, pobjegao je u Egipat s nekim Edomcima koji su bili u službi njegovog oca. 18 Bježali su iz Midjana u Paran, gdje im se pridružilo još ljudi, te je cijela grupa otišla u Egipat. Faraon, egipatski kralj, pomogao je izbjeglicama pa je Hadad tako dobio kuću, hranu i zemlju.

19 Stekao je veliku faraonovu naklonost. Oženio se sestrom faraonove žene, kraljice Tahpenese. 20 Tahpenesina je sestra rodila Haranu sina po imenu Genubat, kojeg je Tahpenesa odgojila u kraljevskoj palači zajedno s drugom faraonovom djecom.

21 Hadad je u Egiptu dočuo da su David i Joab mrtvi te je rekao faraonu: »Pusti me da se vratim u svoju zemlju.«

22 A faraon je pitao: »Ovdje imaš sve što ti treba. Zašto bi se vraćao u svoju zemlju?«

No Hadad je bio uporan: »Molim te, pusti me da idem.«

23 Bog je podigao još jednu osobu protiv Salomona. Bio je to Rezon, Eliadov sin, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja Sobe. 24 Nakon što je David porazio Hadadezera, Rezon je okupio preostale ljude i postao vođa odmetnika. Nastanili su se u Damasku, gdje je Rezon postao kralj. 25 Kao i Hadad, Rezon je cijeloga Salomonovog života bio protivnik Izraela. Vladao je Aramom i prezirao Izrael.

26 Protiv kralja pobunio se i Jeroboam, Nebatov sin, Efraćanin iz Serede. Majka mu je bila udovica Serua. Bio je Salomonov službenik, ali se pobunio protiv kralja.

27 Slijedi priča kako se Jeroboam okrenuo protiv kralja. Salomon je izgradio Milo i obnovio zidine oko grada svog oca Davida. 28 Jeroboam je bio dobar radnik. Kad je Salomon vidio kako mladić dobro obavlja svoj posao, postavio ga je za upravitelja nad svim radnicima iz plemena koja su potekla od Josipa.

29 Jednom kad je Jeroboam putovao iz Jeruzalema, susreo je na putu Ahiju, proroka iz Šila. Prorok je bio ogrnut novim ogrtačem, a oni su bili sami na otvorenom polju.

30 Ahija je skinuo svoj novi ogrtač i razderao ga na dvanaest komada. 31 Rekao je Jeroboamu: »Uzmi za sebe deset komada jer ovako kaže BOG Izraela: ‘Oduzet ću kraljevstvo Salomonu i tebi dati deset plemena. 32 Zbog mog sluge Davida i grada Jeruzalema, koji sam odabrao između svih Izraelovih plemena, jedno ću pleme ipak ostaviti Davidovoj obitelji. 33 Salomonu oduzimam kraljevstvo jer me on[b] napustio i štovao sidonsku božicu Aštartu, moapskog boga Kemoša i amonskog boga Milkoma. Salomon nije živio prema mojim pravilima i nije dobro postupao. Nije se držao mojih zakona i zapovijedi kao što je to bio činio njegov otac David.

34 No, ipak, neću to učiniti za Salomonovog života. Zbog mog sluge Davida, koga sam izabrao i koji se držao mojih zapovijedi i zakona, pustit ću Salomona da vlada do kraja svoga života. 35 Kraljevstvo ću oduzeti njegovom sinu, a tebi ću tada dati deset plemena. 36 Jedno ću pleme ipak ostaviti njegovom sinu, kako bi obitelj mog sluge Davida uvijek služila u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao da u njemu nastanim svoje ime. 37 A tebe ću postaviti za kralja Izraela i vladat ćeš svime što želiš. 38 Ako se budeš pokoravao svim mojim zapovijedima, živio prema mojim pravilima, činio dobro držeći se mojih zakona i zapovijedi, kao što je činio moj sluga David, bit ću uz tebe. Uzdići ću tvoju porodicu u kraljevsku obitelj, poput Davidove. Izrael će biti tvoje kraljevstvo. 39 Ponizit ću Davidove potomke zbog Salomonova grijeha, ali ne zauvijek.’«

40 Salomon je pokušao ubiti Jeroboama, ali je on pobjegao u Egipat kod kralja Šišaka. Sklonio se ondje do Salomonove smrti.

Salomonova smrt

(2 Ljet 9,29-31)

41 Ostala povijest Salomonove vladavine, sve što je učinio i mudro izrekao, zapisano je u knjizi Salomonove povijesti[c]. 42 Četrdeset je godina u Jeruzalemu vladao cijelim Izraelom. 43 Nakon smrti pokopan je u gradu svog oca Davida. Salomonov sin Roboam postao je sljedeći kralj.

Footnotes

  1. 11,3 žena ropkinja Supruga drugog reda, koja je bila ropkinja. Obično je služila da rađa i podiže još djece.
  2. 11,33 on Prema starogrčkom, sirijskom i latinskom tekstu. Hebrejski tekst navodi: »oni«.
  3. 11,41 knjiga Salomonove povijesti Nepoznati dokument. Vjerojatno službeni povijesni dvorski zapis. Slični su dokumenti bili uobičajeni na drevnom Bliskom istoku.