Add parallel Print Page Options

Salomon i kraljica Šebe

(2 Ljet 9,1-12)

10 Kraljica Šebe[a] je čula kako je Salomon postao slavan zbog BOGA. Došla je u Jeruzalem iskušati kralja teškim pitanjima. Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih začinima, dragim kamenjem i puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato i sve joj je objasnio. Kraljica Šebe uvidjela je svu Salomonovu mudrost. Vidjela je i palaču koju je sagradio, obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.

Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. Nisam vjerovala što se pričalo dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola toga. Tvoja mudrost i bogatstvo daleko nadmašuju priče koje sam čula. Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! Slava tvome BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na izraelsko prijestolje. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«

10 Tada je kralju darovala četiri tone[b] zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Kraljica Šebe dala je kralju Salomonu više začina nego što je ikad doneseno u Izrael.

11 Hiramovi su brodovi dopremili iz Ofira zlato, veliku količinu skupocjenog drva[c] i drago kamenje. 12 Kralj je od tog drva dao napraviti potpornje za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču te harfe i lire za svirače. Do danas u Izraelu nisu viđene tolike količine skupocjenog drva.

13 Kralj je Salomon, povrh uobičajenih kraljevskih poklona, poklonio kraljici Šebe sve što je poželjela. Ona se potom s pratnjom vratila u svoju zemlju.

Salomonovo bogatstvo

(2 Ljet 9,13-29)

14 Salomon je svake godine dobivao gotovo 23 tone[d] zlata, 15 i to pored zlata što ga je sakupljao od putujućih trgovaca i preprodavača, svih kraljeva Arabije i upravitelja pokrajina.

16 Kralj Salomon je dao da se od kovanog zlata napravi 200 velikih štitova. Za svaki je utrošeno 6 kilograma[e] zlata. 17 Dao je napraviti i 300 malih štitova, svaki od kilograma i pol[f] kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume.

18 Kralj je također dao načiniti veliko prijestolje, ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. 19 Šest je stepenica vodilo do prijestolja, a vrh je naslona bio zaobljen. S obje su strane sjedišta bili nasloni za ruke, a ispod njih su stajali kipovi lavova. 20 Dvanaest je lavljih kipova stajalo na prilaznom stubištu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.

21 Svi pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili su od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo napravljeno od srebra jer se ono nije cijenilo u Salomonovo vrijeme. 22 Kralj je raspolagao flotom Hiramovih trgovačkih brodova[g] koji su svake tri godine dopremali u Izrael novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove[h].

23 Kralj Salomon nadmašio je bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. 24 Cijeli je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je obdario Bog. 25 Iz godine u godinu, svaki je posjetitelj donosio poklone—predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.

26 Salomon je sakupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja koje je držao u gradovima određenim za čuvanje i u Jeruzalemu. 27 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 28 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue[i], gdje su ih kupovali kraljevi trgovci. 29 Bojna su kola nabavljali u Egiptu za 600 srebrnjaka[j] po komadu, a konje za 150 srebrnjaka[k] po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.

Footnotes

  1. 10,1 Šeba Ne zna se točna lokacija ovoga grada ili kraljevstva. Kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen toga doba.
  2. 10,10 4 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »120 talenata«. Talenat je 34 kilograma.
  3. 10,11 skupocjeno drvo Vjerojatno se radilo o mirisnom drvetu sandala, uvezenom iz Indije.
  4. 10,14 23 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »666 talenata«.
  5. 10,16 6 kg Doslovno: »600 šekela«. Šekel je oko 10 grama.
  6. 10,17 kilogram i pol Doslovno: »tri mine«. Mina je hebrejska mjera koja iznosi oko 500 grama.
  7. 10,22 trgovački brodovi Doslovno: »brodovi iz Taršiša«.
  8. 10,22 paunovi Ili: »babuni«.
  9. 10,28 Kue Vjerojatno Cilicija, na području današnje južne Turske.
  10. 10,29 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što je približno 6 kilograma srebra.
  11. 10,29 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela srebra«, što je oko 1,5 kilograma srebra.